Roditelji se često pitaju da li je prelazak iz Montessori škole u tradicionalno obrazovno okruženje izazov. Brinu se da bi njihovo dijete moglo imati problema s prilagođavanjem strukturiranijem okruženju i rigoroznijem nastavnom planu i programu. Ova zabrinutost obično proizlazi iz nesporazuma o Montessori pristupu, što bih željela razjasniti u ovom članku.
Nastavni plan i program
Konfuzija često proizlazi iz nerazumijevanja razlike između obrazovanja i nastavnog plana i programa. Nastavni plan i program opisuje šta zajednica očekuje da djeca nauče u određenim obrazovnim fazama. Nastavni planovi i programi su slični u pogledu sadržaja očekivanja širom svijeta, bilo u javnim ili privatnim tradicionalnim okruženjima. Montessori pristup se može implementirati koristeći bilo koji nastavni plan i program. Na primjer, u Bloomu koristimo nastavni plan i program Kantona Sarajevo, integrirajući lokalni kontekst u obrazovno iskustvo djece. Ovaj nastavni plan i program predajemo na engleskom i bosanskom jeziku, omogućavajući djeci kojoj je bosanski maternji jezik, da uče oba jezika kao prve jezike. Stoga, Montessori škole mogu neprimjetno implementirati različite nastavne planove i programe, osiguravajući da djeca budu izložena istim sadržajima kao u drugim - tradicionalnim školama.
Percepcija poteškoća
Uvjerenje da su tradicionalne škole rigoroznije i garantiraju kvalitetnije obrazovanje je pogrešno. Oa rigoroznost zapravo često proizilazi iz preopterećenosti poslom i nedovoljne podrške, što učenicima čini život izazovnim. Progresivne škole, poput Montessori škola, fokusiraju se na sveukupni razvoj djece i načine na koje najbolje uče. Ljudska bića posjeduju prirodnu sklonost učenju, rastu i sticanju znanja i vještina. Razumijevanjem i njegovanjem ove sklonosti djeca imaju neograničen potencijal. U Bloomu kroz višu osnovnu školu (15 godina) učenike odlično pripremamo za državne ispite Kantona Sarajevo i odlični rezultati zapravo pokazuju njihovu sposobnost da apsorbuju standardno znanje. Nažalost, državne procjene još uvijek ne vrednuju razvoj ličnosti i brojne druge vještine, kompetencije i vrijednosti koje se kultiviraju u Montessori okruženju.
Diverzifikacija pristupa
Iako sam Montessori edukatorica, zalažem se za prevazilaženje standardizacije u obrazovanju i njegovanje zajednice u kojoj su roditeljima i porodicama dostupni višestruki pristupi. Obrazovanje treba da bude raznoliko koliko i pojedinci koji uče, zasnovano na principima ljudskog razvoja i osnovnim vrijednostima zajednice. Roditelji treba da imaju priliku da biraju između različitih metoda i filozofija, na osnovu potreba svoje porodice i djece. Prepoznavanje vrijednosti ovih različitih pristupa je od suštinskog značaja, a pri tome treba da bude obezbijeđena državna podrškaa, kako bi se osigurala koherentnost i kvalitet u implementaciji.
Razlikovanje Bloom-a od tradicionalnih škola
Ako je nastavni plan i program sličan, po čemu se Bloom razlikuje od tradicionalnih škola? U Bloomu implementiramo nastavni plan i program koristeći Montessori filozofiju i metodu. To znači da je okruženje za učenje drugačije dizajnirano, uloga nastavnika je različita, a fokus je na svakodnevnom zadovoljavanju individualnih potreba djece, kako pojedinaca tako i unutar zajednice. Ovaj pristup podstiče holističko učenje i razvoj. Istraživanja pokazuju da Montessori djeca često premašuju očekivanja tradicionalnog kurikuluma zbog svog sveobuhvatnog razvoja. Oni postaju "dobro zaokruženi pojedinci" (eng. well-rounded individuals) koji se lako prilagođavaju novim obrazovnim okruženjima, zahvaljujući tome da se osjećaju prijatno sa nastavnim planom i programom te posjedovanju širokog nabora vještina, osviještenosti i razvijenoj ličnosti.
Ispod je grafikon koji služi kao uvod u ključne razlike između Montessori i tradicionalnog obrazovnog okruženja, što nudi osnovu za dalje istraživanje Montessori filozofije u svoj njenoj bogatosti i slojevitosti.
Aspekt | Montessori | Tradicionalno Obrazovanje |
Pogled na dijete | Vrednuje djetetov intelektualni, društveni, emocionalni, fizički i duhovni rast | Dijete vrednuje posposobnostima, vještinama i postignućima |
Uloga u učenju | Učenik-ca aktivno učestvuje, istražujući učionicu sa dužnim poštovanjem, gdje je nastavnik u ulozi vodiča | Preuzima pasivnu ulogu, pri čemu nastavnik zadržava centralnu, dominantnu poziciju |
Disciplina | Promoviše se unutrašnja samodisciplina i intrinzična motivacija kroz promišljeno pripremljeno okruženje | Jača vanjsku disciplinu, promovirajući ekstrinzičnu motivaciju |
Nastava | Prilagođena različitim stilovima učenja i razvojnim fazama učenika, individualno i grupno | Usklađuje se sa referentnim vrijednostima osnovnog nastavnog plana i programa, kako pojedinačno tako i u grupama
|
Grupisanje | Trogodišnje grupe koje njeguju odnose podrške i saradnje | Grupacije istog uzrasta ili nivoa vještina sa jednogodišnjim ciklusima, ograničavajući jačanje veza |
Rješavanje sukoba | Integrisano u svakodnevne aktivnosti kroz nastavni plan i program kulturnosti, ljubaznosti i mira | Podučava se odvojeno od svakodnevnih aktivnosti |
Tempo učenja | Dijete samo određuje svoj tempo učenja | Postavljen po standardima nastavnog plana i programa, grupnim normama ili od strane nastavnika |
Suočavanje sa greškama | Djeca uče da uočavaju sopstvene greške, posmatrajući ih kao dio procesa učenja | Nastavnici ispravljaju aktivnosti, posmatrajući greške kao nepravilnosti |
Osnaživanje | Interno kroz djetetovo ponavljanje i unutrašnji osjećaj uspjeha | Eksterno kroz rezultate testova, nagrade, takmičenja i ocjene |
Briga o sebi | Naglašena briga o sebi i briga za okolinu kao dio učenja | Manje naglaska na brizi o sebi i ekološkoj svijesti |
Radni prostor | Djeca sama biraju udobne radne prostore, često sarađujući sa vršnjacima | Dodijeljeni određeni radni prostori, sa ograničenom interakcijom sa vršnjacima |
Struktura nastavnog plana i programa | Multidisciplinaran i isprepleten | Predaje se u vidu zasebnih predmeta |
Struktura učionice | Podstiče dijeljenje liderstva i egalitarnu interakciju | Više hijerarhijski |
Izvještavanje o napretku | Različiti formati uključujući roditeljske sastanke, narativne izvještaje, kontrolne liste i portfelje, s kvalitativnim povratnim informacijama o ocjenama | Kroz roditeljske sastanke, izvještaje i rezultate testova |
Metodika nastave | Podstiče djecu da podučavaju, sarađuju i pomažu jedni drugima | Nastavnik izvodi većinu nastave, uz saradnju kao alternativnu strategiju |
Izbor aktivnosti | Na osnovu interesovanja i sposobnosti, sa konceptima koji se podučavaju u kontekstu interesovanja | Strukturirano prema standardima kurikuluma |
Cilj | Razvijati cijelovitodijete, pokretati samootkrivanje i ljubav prema učenju | Savladati osnovne ciljeve nastavnog plana i programa |
Razumijevanje razlika između Montessori i tradicionalnog obrazovanja može pomoći roditeljima da donesu informisane odluke o okruženju koje je optimalno obrazovanje njihovog djeteta. Tradicionalne škole često naglašavaju standardizovane nastavne planove i programe te eksterne mjere uspjeha, dok se Montessori obrazovanje fokusira na holistički razvoj, unutrašnju motivaciju i personalizirana iskustva učenja.
U Bloomu implementiramo Montessori filozofiju, koja se može prilagoditi svakom nastavnom planu i programu, zadržavajući pristup usmjeren na dijete. Ova metoda podržava intelektualni, društveni, emocionalni, fizički i duhovni rast djece, njegujući dobro zaokružene pojedince sposobne da napreduju u različitim obrazovnim okruženjima.
Uprkos uobičajenim zabludama, Montessori učenici su dobro pripremljeni za standardizovane procjene i često se ističu zahvaljujući svom sveobuhvatnom pristupu razvoju. Montessori pristup njeguje ljubav prema učenju, podstiče samootkrivanje i vrednuje različite obrazovne strategije prilagođene individualnim potrebama.
Kako se krećemo ka inkluzivnijem i raznovrsnijem obrazovnom okruženju, ključno je prepoznati prednosti različitih metodologija nastave. Uz to, tehnologija otvara nove puteve koji će značajno transformirati tradicionalne obrazovne strukture. Spremnost za ove promjene redefiniranjem uloga nastavnika i okruženja za učenje će prije ili kasnije pomoći u smanjenju disruptivnosti i osigurati nesmetanu tranziciju.
Roditelji trebaju imati slobodu izbora najboljeg obrazovnog puta za svoju djecu, uz podršku javnih obrazovnih politika, koje osiguravaju kvalitet i koherentnost u implementaciji. Prihvaćanjem različitih obrazovnih pristupa, možemo bolje odgovoriti na različite potrebe učenika i njegovati zajednicu koja cijeni holistički razvoj i cjeloživotno učenje.
Šta vi mislite o prednostima i izazovima različitih obrazovnih pristupa?
Comments